medicinski pomognuta oplodnja
[ psihološko savjetovalište ]
Od listopada 2009. godine u suradnji s Privatnom specijalističkom ordinacijom dr.sc. Jasne Marinović Ćurin, dr.med., specijalist psihijatar, u timu za medicinski pomognutu oplodnju osnovana je grupa za psihološku pomoć ženama i parovima.

Uloga psihijatra (psihologa) u timu za medicinski pomognutu oplodnju je savjetovanje, pružanje psihološke pomoći, edukacija i u slučaju potrebe, psihoterapijski tretman.

Psihološka reakcija nakon suočavanja sa neplodnošću umnogome ovisi o našoj osobnosti, kulturološkom nivou, sposobnosti adaptacije na novonastalu situaciju, podršci okoline, usvojenim znanjima o reprodukciji i spolnosti. Česta su razmišljanja o „kazni za grijehe iz prošlosti”, krivim medicinskim postupcima, a panika, bespomoćnost i samosažaljenje su gotovo uvijek prisutni (nekad osviješteni, a nekad prikriveni i potisnuti).

Najčešće reakcije nakon suočavanja s neplodnošću su:
  • poricanje problema
  • agresija prema partneru i najbližoj okolini (šutnja je također agresija)
  • strah od nepoznatog (bol, hormonska terapija)
  • promijenjena slika o sebi
  • gubitak samopouzdanja

Razmislite o slijedećim situacijama i ukoliko se nađete u njima pokušajte ih što bezbolnije prevladati razgovarajući s partnerom:
  • Jedan od partnera nije siguran želi li dijete, ali se boji to priznati partneru da ga ne povrijedi
  • Oba partnera žele dijete, ali jedan od njih trenutno nije sprema na zahtjevni (emocionalno, financijski) postupak, plaši ga neuspjeh, želi odustati, ali se boji to priznati partneru
  • Jedan od partnera je suzdržaniji u pokazivanju osjećaja što drugog dovodi u nedoumicu o njegovim istinskim željama
  • Strah, tjeskoba, tuga i bespomoćnost koju osjećate skrivate od partnera bojeći se da čete ga povrijediti (tako ostajete bez tako potrebne podrške)
  • Partner s dijagnozom neplodnosti osjeća se manje vrijedan ili vjeruje da to partner o njemu misli
  • Učestale su svađe, nedostatak komunikacije zbog pojačane napetosti, iščekivanja, brige, straha, pojačane osjetljivosti (naročito kod žena na hormonalnoj terapiji), koja dovodi do nižeg praga frustracije
  • Muškarac se može osjetiti izoliran i bespomoćan jer je njegova uloga u postupku manja
  • Muškarac se ponaša (tradicionalno) kao zaštitnik prikrivajući svoje dileme i strahove što mu dodatno otežava situaciju

Postupak je zahtjevan, često nedovoljno jasan, mističan, obavijen elementima praznovjerja, dovodi u kontradikciju naša religijska uvjerenja i želju za potomstvom što dodatno i nepotrebno komplicira sami postupak.

Posebno su psihološki zahtjevne situacije neuspjelih pokušaja koji, uz nedostatak odgovarajuće podrške, mogu znatno povećati rizik od smetnji iz depresivnog kruga.

Za sve detaljnije informacije posjetite web stranicu dr.sc. Jasne Marinović Ćurin, dr.med., specijalist psihijatar, na adresi: www.jmc-ordinacija.com

Ako osjećate potrebu za savjetom, podrškom, psihološkom pomoći, ne dvoumite se potražiti je, sami ili s partnerom !
JESTE LI ZNALI?
Opremanjem laboratorija, 2001. godine ostvarena je prva uspješna medicinski pomognuta oplodnja u Kliničkom Bolničkom Centru Split. Tu prvu medicinski pomognutu oplodnju u regiji su ostvarili primarijus dr.med. Boris Poljak, utemeljitelj i ravnatelj poliklinike CITO, a osim njega, u tom poduhvatu sudjelovala je i mr.sc. Anamarija Baranović, dipl.ing. biologije.

Kao pioniri medicinski pomognute oplodnje u regiji, danas prim.dr. Poljak i mr.sc. Baranović rade u poliklinici CITO. Posebno je važno napomenuti da je ovaj tim od osnivanja laboratorija za medicinski pomognutu oplodnju do danas ostvario preko 1.500 trudnoća.